O FA "ZORI" OPATIJA
Folklorni ansambl narodnih plesova i pjesama «Zora» iz Opatije umjetnička je folklorna družina sa 70 godina dugom tradicijom i sa preko 4000 nastupa i gostovanjima u dvadesetak zemalja svijeta.
Premda je FA "Zora" formalno amaterska družina koja djeluje kao neprofitna udruga njezin rad u mnogim je segmentima već odavno prešao granicu profesionalizma; Ozbiljnost pristupa radu, dobra organizacija, mnogo proba i nastupa, članove "Zore" čine vrhunskim folklorašima.
Predano vježbamo i radimo da bi našim gledaocima pružili vrhunske izvedbe, ali naš ansambl ima i jedno sasvim drugo lice. To je ono toplo, prijateljsko i ljudsko u kojem se osjećamo kao jedna velika obitelj.
Obitelj koja nikada ne propušta priliku dobro se zabaviti. Isprepletena mnoštvom veza i prijateljstava. I kada najozbiljnije radimo i kada se najviše zabavljamo, nastojimo uvijek biti tu jedni za druge.
Gotovo je nemoguće nabrojati sva prijateljstva koja je "Zora" stvorila, sve simpatije i sve ljubavi ovdje započete. Kroz godine
"Zora"
je zauvijek povezala i mnoštvo parova koji su se ovdje upoznali, zaljubili te naposljetku i vjenčali.
FA "Zora" i grad Opatija
Kulturni dom Zora
Pitanje je postoji li u Opatiji građevina koja je življi i aktivniji svjedok povijesti u proteklih 125 godina od Kulturnog doma Zora.
Izgrađen je davne 1889. godine, šest mjeseci nakon osnivanja Čitaoničkog društva «Zora» , potpomognut od Ivana i Benedikta Fiamina, Anta i Jakova Jurkovića, Ivana, Pavla i Serafina Tomašića. Službeno ga je otvorio prvi predsjednik «Zore», pomorski kapetan Ivan Fiamin, 18. kolovoza 1889. godine. Zaslugom ovih ljudi Opatija je dobila jednu kulturnu instituciju koja u svoje redove okuplja sve one koji imaju smisla i volje za očuvanje i upoznavanje naše kulturne baštine.
Veoma brzo Kulturni dom Zora postaje središte cjelokupnog društvenog, političkog i nacionalnog djelovanja u Opatiji kao i na čitavom području Kvarnerskog zaljeva.
Opatija je postala središte izuzetno bogatih događaja; kazališne predstave subotom, plesne večeri, zabave uz tamburicu, pučke veselice.
Politički prvaci Hrvatske kao i znanstvenici i književnici često su ovdje održavali svoje sastanke. Među najpoznatijima bili su: Eugen Kumičić, Viktor Car Emin, Vladimir Nazor, Rikard Katalinić - Jeretov, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjekoslav Spinčić, Milan Marjanović, Milutin Cihlar - Nehajev, Antun Gustav Matoš.
1981. godine "stari" dom Zora se zatvara te "Zoraši" odlaze u novi dom Zora koji je danas već punoljetni objekt gdje se osim našeg ansambla nalaze Gradska knjižnica i čitaonica Viktora Cara Emina, opatijske mažoretkinje, kao i umirovljenici koji ovdje imaju svoj kutak za druženje i zabavu. Dom ponovno postaje mjesto mnogobrojnih skupova i druženja.
Danas Kulturni dom Zora opet ima svoje zasluženo mjesto u kulturnom i javnom životu Opatije. On je sudionik i graditelj povijesti našega kraja i dio života generacija i generacija domaćih ljudi.
Umjetnički voditelj i koreograf
Gabrijel Funarić naš je koreograf i umjetnički voditelj već više od 20 godina, a član ansambla "Zora" preko 50 godina, te sa više od 1000 nastupa. Posvetivši "Zori" veliki dio svojega života i neizmjerno mnogo truda ispisao je i još ispisuje povijest ansambla i mnogobrojne uspjehe ansambla.
Rođen je 13. kolovoza 1950. godine u Starim Perkovcima gdje završava osnovnu školu. Srednju školu nastavlja u Slavonskom Brodu. Od 1968. godine živi u Rijeci gdje i stječe zvanje profesora fizike i tehničke kulture.
Više od 45 godina aktivni je folkloraš, najprije kao plesač u SKUD-u „Student“ iz Rijeke, RKUD-u „Đuro Đaković“ iz Slavonskog Broda, a od 1972. godine kao član Folklornog ansambla „Zora“ iz Opatije. Više od 20 godina vodi ovaj ansambl kao umjetnički voditelj i koreograf baveći se istraživačkim radom skupljajući i obnavljajući zaboravljene plesove, napjeve i običaje ovoga kraja. Jedan od najvećih uspjeha u domeni folklora je postavljanje na scenu plesova liburnijskog krasa koje je još predstavio i u Folklornom ansamblu Turopolje iz Velike Gorice , KUD-u „Zvir“ iz Jelenja i HKUD „Osijek 1862“ iz Osijeka. Pored ove koreografije postavlja još 10-ak koreografija pjesama i plesova naroda Hrvatske. Završava i Školu folklora kroz koju su teoretski i praktično obrađene sve plesne zone Hrvatske i Jugoslavije.
Član je Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja prema čijim je kriterijma stekao status koreografa te dobio licencu za rad kao umjetnički voditelj. Član je i HDS ZAMP-a – zaštita muzičkih autorskih prava i Hrvatske glazbene unije –hgu.
Za svoji rad Gabrijel Funarić dobija mnoga priznanja, zahvalnice, diplome, plakete i sl.
FA "Zora" i Opatija
Priča o prijateljstvu Folklornog ansambla «Zora» i grada Opatije i čitavog opatijskog kraja seže u prošlost mnogo davnije i od same godine osnivanja ansambla. Jer njegovo je nastajanje samo jedno u nizu mnogobrojnih stremljenja ljudi našega kraja okupljenih oko „zoraške“ ideje o uzdizanju kulture i očuvanju kulturne baštine.
Kulturni dom Zora, koji je ujedno i dom Folklornog ansambla, već je desetljećima bio prisutan u svim segmentima života ovdašnjih stanovnika, a sve aktivnosti koje su se u njemu odvijale imale su odjeka na kulturnoj sceni čitavog liburnijskoga kraja.
Iz gradske se blagajne dobivaju značajna sredstva za šivanje narodnih našnji i rad ansambla, a članovi «Zore» svojim požrtvovnim radom brzo napreduju u kvaliteti i atraktivnosti svojih nastupa. Nastupi pred mnogobrojnim turistima ostaju neizostavni dio opatijskog turističkog života.
Ansambl "Zora" jednostavno je dio opatijskog identiteta i kao takav postoji već preko 65 godina. Posebno bliske odnose i dobru suradnju "Zora" izgrađuje sa gradovima pobratimima Opatije; Balatonfured u Mađarskoj, Castel San Pietro u Italiji, te Bad Ischl u Austriji čiji smo česti gosti.
"Zora" je istovremeno i dio života skoro svake obitelji opatijskoga kraja. Gotovo da nema obitelji koja nije dala barem jednoga plesača «Zore», a nerijetko i plesače kroz više generacija kada članstvo u "Zora" postaje obiteljska tradicija.
